Prioriteti i strategije
PROGRAM RIJEČKA IDEJA
—
Dominacije raznih kultura, političkih i administrativnih opcija s jedne te transformacija iz izrazito industrijske u specifičnu postindustrijsku situaciju s druge strane, stvorile su od Rijeke grad koji više no ikada u svojoj povijesti teži jačanju vitalnih elemenata svog identiteta, odnosno traži (nove) smjernice uspješnijeg razvoja svog nezanemarivog urbanog i regionalnog potencijala.
Jedan od subjekata koji se opravdano nameće kao važan za grad, ali kojeg još uvijek razmjerno nedovoljno prepoznaje javnost, jest Sveučilište. S vrlo ambicioznom vizijom, Sveučilište je u početnoj fazi svog razvoja imalo zavidnu perspektivu, nametnutivši se vremenom kao važan nositelj kreativnosti i razvoja vlastite zajednice, no i dalje ostavljajući prostor daljnjeg unaprjeđenja takve društvene uloge. Potreba nove paradigme odgovornosti sveučilišta, osim u smislu znanstveno-istraživačke djelatnosti i visokog obrazovanja, nužno se treba očitovati i u aktivnom rješavanju društveno-ekonomskih pitanja, promociji međusektorske suradnje, promicanju otvorenosti prema javnosti te obnašanju tzv. treće misije. U želji da objedinimo pregnuća Rijeke (pri čemu, dakako, pod „Rijekom“ ne mislimo samo na uže gradsko područje, već i na širu regiju, infrastrukturno i gospodarski povezanu s gradom i upućenu na njega) i Sveučilišta u traženju novog identiteta i „katalizatora“ razvitka, Zaklada Sveučilišta u Rijeci, kao ustanova čiji su upravo Grad Rijeka i Sveučilište u Rijeci osnivači zajedno s Primorsko-goranskom županijom, pokrenula je strateško-programsku inicijativu, objedinjenu pod nazivom Riječka ideja.
Što je Riječka ideja? Prije više od stotinu godina na američkom Srednjem Zapadu u gradu Madisonu savezne države Wisconsin nastala je tzv. Wisconsinska ideja (The Wisconsin Idea), koju je formulirao tadašnji rektor Sveučilišta Wisconsina u Madisonu, Charles Van Hise, ustvrdivši da “neće biti zadovoljan dok korist od Sveučilišta ne dosegne svaku kuću u Državi”. Ovu ideju neposredne „uporabljivosti” i „teritorijalnosti” sveučilišta („granice Sveučilišta su granice savezne države” potvrdilo je i zakonodavno povjerenstvo Wisconsina, koje je 1858., nakon analize aktivnosti Sveučilišta, izjavilo da „stanovništvo savezne države [Wisconsina] ima neupitno pravo zahtijevati da se Sveučilište prilagodi potrebama naroda”.
Uspjeh Wisconsinske ideje bio je fantastičan: Sveučilište u Madisonu danas je, po jednom od rangiranja, 45. u svijetu, ima 40.000 studenata i kroz njega je prošlo 11 nobelovaca. Što je još važnije, Sveučilište je riješilo neke od ključnih problema koji su opterećivali regionalno gospodarstvo: Stephen Babcock osmislio je test za određivanje masnoće mlijeka, Harry L. Russell uveo tuberkulinski test s primjenom u stočarstvu, Harry Steenbock otkrio da obasjavanje UV-zrakama povećava sadržaj vitamina D u mlijeku i drugoj organskoj tvari te pogoduje liječenju rahitisa (i za to je dvaput bio nominiran za Nobelovu nagradu), Karl Paul Link i njegovi učenici izolirali su dikumarol iz otrovanih ovaca i dokazali njegovo antikoagulantno djelovanje, kasnije iskorišteno kao otrov za glodavce odnosno lijek varfarin (od WARF, Wisconsin Alumni Research Foundation).
Okvir Zakladine inicijative Riječka ideja postavljen je prije nekoliko godina, potaknut analizom djelovanja tri temeljna stupa djelatnosti Zaklade: prikupljanje sredstava; distribucija i ulaganje sredstava; promicanje društvenih vrijednosti i doprinos razvoju lokalne zajednice. Uzimajući u obzir svrhu Zaklade definiranu Statutom, pretpostavka Riječke ideje ujedno je bila definiranje temeljnih dionika Zakladinog djelovanja: osnivači, podupiratelji, donatori, djelatnici i studenti Sveučilišta, građani.
S ciljem ostvarivanja vizije Zaklade – postati vodeća sveučilišna zaklada u Hrvatskoj koja inovativnim i održivim modelima filantropije pridonosi sinergijskom razvoju akademske i lokalne zajednice u europskom kontekstu – inicijativa Riječka ideja sažeta je definiranjem glavnih kategorija djelovanja, koje bi svojom svrhom, izvorima financiranja i ciljanog podupiranja definiranjem specifičnih kriterija trebali adresirati različite potrebe:
Potpora (glavna aktivnost: provedba Središnjeg natječaja Zaklade; izvor financiranja: sredstva osnivača; cilj: potpora većem broju sveučilišnih aktivnosti, opći kriteriji);
Pohvala (glavna aktivnost: provedba Natječaja za Nagradu Zaklade; izvor financiranja: sredstva osnivača; cilj: promicanje izvrsnosti u znanstveno-istraživačkom i umjetničkom radu, kriteriji izvrsnosti);
Poticaj (glavna aktivnost: projekt Realizator; provedba specifičnih natječaja – Nagrada za transfer znanja, Delta Women Award; natječaji za vanjske naručitelje itd.; izvor financiranja: projekti, potpore i donacije realnog sektora, institucija, međunarodni izvori financiranja, individualni podupiratelji; cilj: aktivacija i povezivanje sveučilišnih resursa s potrebama grada, regije i društva uopće);
Povjerenje (glavne aktivnosti: provedba drugih javnih akcija; izvor financiranja: donatorska događanja; cilj: popularizacija filantropije i promicanje društvenih vrijednosti).
PRIORITETI I STRATEŠKI CILJEVI
—
Prioriteti i strateški ciljevi Zaklade Sveučilišta u Rijeci 2018. — 2021.
Prioriteti i strateški ciljevi Zaklade Sveučilišta u Rijeci 2013. — 2017.
Prioriteti i strateški ciljevi Zaklade Sveučilišta u Rijeci 2008. — 2012.